Radi se o sledećim izmenama zakona po osnovu predloga:
- Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o PDV
- Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o elektronskom fakturisanju
- Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o elektronskim otpremnicama
- Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana
- Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje
- Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji
- Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dobit pravnih lica
- Predlog zakona o izmeni i dopuni Zakona o fiskalizaciji
- Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o akcizama
U nastavku prenosimo delove obrazloženja Ministarstva finansija, koji su objavljeni u predlozima navedenih zakona.
1. PDV
Planirano je da se najveći i najvažniji deo odredbi Zakona o izmenama i dopunama Zakona o PDV primenjuje od 1. januara 2027. godine.
Iz Obrazloženja Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrednost (Ministarstvo finansija):
Pored toga, ovim zakonom predlaže se da obveznik PDV koji se nije evidentirao za obavezu plaćanja PDV u propisanom roku, a koji je imao obavezu evidentiranja, ima pravo da u prvoj poreskoj prijavi, koju podnosi posle evidentiranja za obavezu plaćanja PDV, izvrši korekciju PDV za prethodne poreske periode. Smatra se da je obveznik PDV navedenom korekcijom PDV otklonio grešku koja se odnosi na poresku obavezu. U slučaju korekcije shodno se primenjuju odredbe zakona kojim se uređuju poreski postupak i poreska administracija koje se odnose na postojanje krivičnog dela ili prekršaja u slučaju podnošenja izmenjene poreske prijave. Naime, uzimajući u obzir predložene izmene i dopune zakona kojim se uređuju poreski postupak i poreska administracija u smislu ukidanja ograničenja broja podnošenja izmenjenih poreskih prijava, mogućnost korekcije PDV u poreskoj prijavi koja se podnosi za poreski period potrebno je zadržati isključivo za obveznika PDV koji se nije evidentirao za obavezu plaćanja PDV u propisanom roku, a koji je imao obavezu evidentiranja.
2. ELEKTRONSKO FAKTURISANJE
Planirano je da se Zakon o izmenama i dopunama Zakona o elektronskom fakturisanju primenjuje od 1. januara 2027. godine.
Iz Obrazloženja Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o elektronskom fakturisanju (Ministarstvo finansija):
Od početka primene prvih obaveza propisanih Zakonom o elektronskom fakturisanju, koje su stupile na snagu 1. maja 2022. godine, sistem elektronskih faktura konstantno se unapređuje prateći normativne intervencije ne samo u matičnom propisu, već, pre svih ostalih i u propisima kojima se uređuje porez na dodatu vrednost. Samim uspostavljanjem sistema elektronskih faktura postignut je značajan iskorak u jačanju pravne sigurnosti prilikom razmene zahteva za isplatu između subjekata javnog, odnosno privatnog sektora. Istovremeno sa početkom primene obaveza koje su se odnosile na izdavanje i prijem elektronskih faktura preko sistema elektronskih faktura, počele su sa primenom i obaveze subjekata koje su se odnosile na elektronsko evidentiranje obračuna poreza na dodatu vrednost. Potonjim izmenama i dopunama, uvedena je i obaveza elektronskog evidentiranja prethodnog poreza, dakle evidentiranja poreza na dodatu vrednost obračunatog u prethodnoj fazi prometa, odnosno plaćenog pri uvozu dobara. Sistem elektronskih faktura i subjekti koji se njime služe pripremljeni su za uvođenje mogućnosti evidentiranja nabavke poljoprivrednih i šumskih proizvoda i poljoprivrednih usluga od poljoprivrednika određenog zakonom kojim se uređuje porez na dodatu vrednost (u daljem tekstu: elektronsko evidentiranje nabavke od poljoprivrednika). Elektronsko evidentiranje nabavke od poljoprivrednika postaće obaveza od 1. jula 2027. godine, a evidentiranje će biti zbirno, u skladu sa predloženim tekstom. Za 1. jul 2027. godine predviđena je i primena odredaba o vršenju uvida u podatke izvozu, odnosno otpremanju dobara u skladu sa carinskim propisima pristupom listi carinskih deklaracija za izvoz, odnosno otpremanje dobara. Navedena lista sačinjavaće se svakodnevno na osnovu carinskih deklaracija i druge dokumentacije koja se odnosi na carinske deklaracije i drugu dokumentaciju koja se odnosi na dobra u postupku izvoza, odnosno otpreme, u skladu sa carinskim propisima.
Na kraju, u cilju adekvatne pripreme za početak primene pravila koja se odnose na preliminarnu poresku prijavu poreza na dodatu vrednost, a usklađujući ovaj zakon sa propisima kojima se uređuje porez na dodatu vrednost, predviđen je početak primene odredbe koja se odnosi na sačinjavanje preliminarne poreske prijave poreza na dodatu vrednost u sistemu elektronskih faktura za poreske periode koji počinju posle 31. decembra 2026. godine, uz ovlašćenje ministru nadležnom za poslove finansija da bliže uredi način sačinjavanja i postupanja sa preliminarnom poreskom prijavom poreza na dodatu vrednost.
3. ELEKTRONSKE OTPREMNICE
Planirano je da se Zakon o izmenama i dopunama Zakona o elektronskim otpremnicama primenjuje osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku RS“.
Iz Obrazloženja Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o elektronskim otpremnicama (Ministarstvo finansija):
U odredbama kojima se menja, odnosno dopunjuje Zakon o elektronskim otpremnicama, predviđaju se pre svega, dve grupe izuzetaka o od obaveze slanja elektronskih otpremnica, za koje je praksa pokazala da izazivaju određene dileme u primeni. U tom smislu, propisuje se izuzetak u slučaju kretanja manje količine dobara nabavljenih u maloprodajnom objektu, u smislu propisa kojima se uređuje fiskalizacija, koja predstavljaju reprezentaciju, u smislu propisa kojima se uređuje porez na dodatu vrednost. Ovakvom odredbom izuzimaju se nabavke proizvoda široke potrošnje u maloprodaji, uz uslov da nisu namenjena daljem prometu (odnosno, da su namenjena reprezentaciji i sopstvenoj potrošnji). Druga grupa dobara čije se izuzimanje predlaže su vrednosni vaučeri, novac koji predstavlja zakonsko sredstvo plaćanja, novine, časopisi i slično, ponovo da bi se otklonile dileme prilikom primene propisa. Naime, novac, ako se radi zakonskom sredstvu plaćanja, ni ne predstavlja robu, odnosno dobra u smislu ovog propisa, sličan argument može se primeniti na vrednosne vaučere. Što se ostalih dobara iz navedene grupe tiče, činjenica je da sistem elektronskih otpremnica nije uveden sa primarnim ciljem da se prati distribucija dobara koje imaju karakter poštanskih i sličnih pošiljaka, već u svrhu praćenja kretanja dobara koja se u privrednom saobraćaju redovno i nesumnjivo podvode pod pojam isporuka robe.
Drugi deo izmena, odnosno dopuna koje se predlažu, odnose se na propisivanje načina predstavljanja elektronske otpremnice u situaciji u kojoj prevoznik nema mogućnost da se registruje za korišćenje sistema, odnosno ne ispunjava uslove da koristi mobilnu aplikaciju za prevoznike. Predlog je da se u takvim slučajevima propiše da je dovoljno predstaviti dvodimenzionalni bar-kod (eng. QR – Quick Response) za verifikaciju. U vezi sa navedenom izmenom je i predložena dopuna člana 7. kojom se predviđa postupanje pošiljaoca elektronske otpremnice u situaciji kada prevoznik nema mogućnost da se registruje za korišćenje sistema.
Na inicijativu privrednih subjekata – davalaca poštanskih usluga, predlaže se dopuna odredbe člana 4. stav 10. na način da, poštanski operatori, odnosno davaoci poštanskih usluga nemaju obavezu preuzimanja i predstavljanja elektronske otpremnice ni za prevoz robe (trenutno se izuzeće odnosi na poštanske pošiljke koji nisu roba, već korespondencija, dokument, knjiga, katalog, novina i/ili časopis), i to uz obavezu da se na adresnici pošiljke navede broj elektronske otpremnice.
Na kraju, izlazeći u susret predlozima privrednih subjekata kod kojih su obaveze propisane Zakonom počele da se primenjuju 1. januara 2026. godine, predlagač je predvideo da se prilikom vršenja nadzora u prvih šest meseci neće uzimati u obzir eventualne greške pri iskazivanju podataka u poslatim elektronskim otpremnicama i elektronskim prijemnicama. Dakle, propisane obaveze slanja navedenih dokumenata ostaju, njihovo kršenje praćeno je prekršajnim odredbama, ali uz period prilagođavanja u kome će za očigledno nenamerne greške u poslatim dokumentima postojati visok nivo tolerancije.
4. POREZ NA DOHODAK GRAĐANA
Planirano je da se Zakon o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana primenjuje od 1. januara 2027. godine.
Iz Obrazloženja Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana (Ministarstvo finansija):
Nacionalnim programom za usvajanje pravnih tekovina Evropske unije (NPAA), koji je usvojen 24. oktobra 2024. godine sa izmenama i dopunama od 7. avgusta 2025. godine, za Pregovaračko poglavlje 16 – Oporezivanje, 3.16.1 Direktno oporezivanje, radi usklađivanja zakonodavstva sa pravnim tekovinama Evropske unije (u daljem tekstu: EU) u oblasti direktnog oporezivanja opredeljen je rok IV kvartal 2026. godine za utvrđivanje predloga zakona od strane Vlade, u predmetnom slučaju – Zakona o porezu na dohodak građana.
Planom za ispunjavanje najvažnijih obaveza iz procesa pregovora o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji do kraja 2026. godine – Poglavlje 16 – Oporezivanje, Obrazac br. 2: Detaljan plan (sa elementima pregovaračke pozicije i priloga za NPAA), u vezi sa daljim usklađivanjem zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU u oblasti direktnog oporezivanja, opredeljen je rok IV kvartal 2026. godine za ispunjavanje ciljeva u delu koji se odnosi na usvajanje propisa – Zakona o porezu na dohodak građana.
Reformska agenda Republike Srbije – 6 Oblast politike 1: Razvoj poslovnog okruženja i privatnog sektora, Reforma 6.2.1. Unapređenje investicionih i razvojnih mogućnosti za preduzetnike i privatni sektor, Državna pomoć, u vezi sa usklađivanjem neusklađenih šema državne pomoći, između ostalih, naveden je i Zakon o porezu na dohodak građana. Kako se navodi, u ovom delu reforme predviđeni su napori da se reformiše državna pomoć radi stvaranja ambijenta jednakih mogućnosti za preduzeća, kako bi se promovisanjem pravičnosti, transparentnosti, efikasnosti i konkurentnosti u raspodeli državnih resursa u skladu sa standardima EU u toj oblasti doprinelo održivom ekonomskom razvoju Republike Srbije. Sprovođenje predviđenih koraka u ovoj reformi doprineće daljoj pravnoj usklađenosti sa pravnim tekovinama EU i dovesti do unapređenja transparentnosti i efikasnosti. Transparentan i usklađen okvir državne pomoći može imati pozitivan uticaj na poverenje investitora zahvaljujući povećanju predvidljivosti, i tako podstaći investicije i ekonomski rast. Ove mere dodatno bi unapredile lojalnu konkurenciju, što bi dovelo do življe i dinamičnije privrede.
Republika Srbija planira da ostvari navedene ciljeve izradom konačnog popisa šema državne pomoći sa svim informacijama koje traži Evropska komisija (u daljem tekstu: EK), usvajanjem Akcionog plana sa rokovima za usklađivanje neusklađenih šema državne pomoći, među kojima je i Zakon o porezu na dohodak građana. Sprovođenjem Akcionog plana i usklađivanjem šema u datom periodu, doprineće se zaštiti konkurencije na tržištu, podsticanju ekonomskog razvoja, obezbeđivanju transparentnosti u dodeli državne pomoći. Takođe, uspostavljanjem adekvatne kontrole i transparentne raspodele državne pomoći sprečava se stavljanje pojedinih privrednih subjekata u privilegovan položaj, to jest, stvaraju se jednaki uslovi poslovanja za sve učesnike na tržištu. Na taj način jača se slobodna konkurencija i obezbeđuju zdraviji uslovi poslovanja, čime se podstiče ulazak privrednih subjekata na tržište Republike Srbije i njihov ostanak na njemu.
Uređuje se pravo na opredeljenje za isplatu lične zarade, tako da pored preduzetnika i preduzetnika poljoprivrednika, to pravo ima i preduzetnik paušalac koji je zbog prestanka prava na paušalno oporezivanje dužan da vodi poslovne knjige. Predlaže se da se obaveštenje o opredeljenju da vrši isplatu lične zarade dostavlja najkasnije do 15. decembra tekuće godine za period od 1. januara naredne godine, a za preduzetnika paušalca u roku od 15 dana od dana prestanka prava na paušalno oporezivanje za period koji sledi danu prestanka prava na paušalno oporezivanje.
Osnovna sadržina predloženih izmena i dopuna Zakona odnosi se na regulisanje postojećih olakšica za zapošljavanje novih lica u skladu sa propisima o kontroli državne pomoći, a u okviru usklađivanja sa strateškim dokumentima Vlade – Nacionalnim programom za usvajanje pravnih tekovina Evropske unije (NPAA), Planom za ispunjavanje najvažnijih obaveza iz procesa pregovora o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji do kraja 2026. godine i Reformskom agendom Republike Srbije, kao i na opredeljenje za ličnu zaradu za preduzetnika paušalca koji je zbog prestanka prava na paušalno oporezivanje dužan da vodi poslovne knjige.
5. DOPRINOSI
Planirano je da se Zakon o izmenama i dopunama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje primenjuje od 1. januara 2027. godine.
Iz Obrazloženja Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje (Ministarstvo finansija):
U Reformskoj agendi Republike Srbije, u delu 6 Oblast politike 1: Razvoj poslovnog okruženja i privatnog sektora, u okviru Reforme 6.2.1. Unapređenje investicionih i razvojnih mogućnosti za preduzetnike i privatni sektor, navedeno je da su u ovom delu reforme predviđeni napori da se reformiše državna pomoć radi stvaranja ambijenta jednakih mogućnosti za preduzeća, kako bi se promovisanjem pravičnosti, transparentnosti, efikasnosti i konkurentnosti u raspodeli državnih resursa u skladu sa standardima EU u toj oblasti doprinelo održivom ekonomskom razvoju Republike Srbije. Sprovođenje predviđenih koraka u ovoj reformi doprineće daljoj pravnoj usklađenosti sa pravnim tekovinama Evropske unije (u daljem tekstu: EU) i dovesti do unapređenja transparentnosti i efikasnosti. Transparentan i usklađen okvir državne pomoći može imati pozitivan uticaj na poverenje investitora zahvaljujući povećanju predvidljivosti, i tako podstaći investicije i ekonomski rast. Ove mere dodatno bi unapredile lojalnu konkurenciju, što bi dovelo do življe i dinamičnije privrede.
Republika Srbija planira da ostvari navedene ciljeve izradom konačnog popisa šema državne pomoći sa svim informacijama koje traži Evropska komisija (u daljem tekstu: EK), usvajanjem Akcionog plana sa rokovima za usklađivanje neusklađenih šema državne pomoći.
Sprovođenjem Akcionog plana i usklađivanjem šema državne pomoći u datom periodu, doprineće se zaštiti konkurencije na tržištu, podsticanju ekonomskog razvoja, obezbeđivanju transparentnosti u dodeli državne pomoći. Takođe, uspostavljanjem adekvatne kontrole i transparentne raspodele državne pomoći sprečava se stavljanje pojedinih privrednih subjekata u privilegovan položaj, to jest, stvaraju se jednaki uslovi poslovanja za sve učesnike na tržištu. Na taj način jača se slobodna konkurencija i obezbeđuju zdraviji uslovi poslovanja, čime se podstiče ulazak privrednih subjekata na tržište Republike Srbije i njihov ostanak na njemu.
Osnovna sadržina predloženih izmena i dopuna Zakona odnosi se na izmene i dopune postojećih olakšica za zapošljavanje novih lica, a u cilju usklađivanja sa strateškim dokumentima Vlade – Reformskom agendom Republike Srbije.
6. PORESKI POSTUPAK I PORESKA ADMINISTRACIJA
Predviđeno je da se Zakon izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji primenjuje od osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku RS“.
Iz Obrazloženja Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji (Ministarstvo finansija):
Razlozi za donošenje Predloga zakona o izmenama i dopunama i neophodnost preciziranja, odnosno pravnotehničkog usaglašavanja odredaba ZPPPA ogledaju se u:
– Pravnotehničkom usklađivanju pojedinih odredaba ZPPPA kako bi se primena ZPPPA realizovala sa što manje tumačenja i na taj način doprinelo bržem sprovođenju poreskog postupka.
– Preciziranju odredaba ZPPPA koje se odnose na zakonski osnov za uspostavljanje jasnih pravila da se navedenim izmenama postojeći informacioni sistem Poreske uprave implementira u novi informacioni sistem SiTAX.
Naime, tokom analize poslovnih procesa i pripreme za implementaciju novog informacionog sistema SiTAX, identifikovane su odredbe čija primena u praksi može dovesti do različitih tumačenja u istim ili sličnim činjeničnim i pravnim situacijama, kao i odredbe koje nisu dovoljno precizne sa aspekta automatizacije i digitalizacije postupaka. Uočene su i pojedine procedure koje zahtevaju dodatno normativno preciziranje radi efikasnijeg postupanja poreskih organa i doslednijeg ostvarivanja prava i obaveza poreskih obveznika.
Uvođenje novog informacionog sistema SiTAX podrazumeva standardizaciju i digitalizaciju poreskih postupaka, što zahteva jasno, precizno i nedvosmisleno definisane pravne norme. Informacioni sistem mora da obezbedi jednoobrazno postupanje u svim istovetnim pravnim situacijama, zbog čega je neophodno otkloniti normativne nejasnoće i obezbediti doslednu primenu propisa na celoj teritoriji Republike Srbije;
– Preciziranje odredaba ZPPPA kojima se važeći sistem sankcija za zabranu vršenja delatnosti dopunjuje sankcionisanjem nove uočene zloupotrebe sistema fiskalizacije čije procesuiranje će doprineti pravnoj sigurnosti i efikasnosti poreskog postupka;
– Preciziranju odredaba ZPPPA koje uređuju radnopravne odnose zaposlenih i organizaciju Poreske uprave u cilju usaglašavanja sa odredbama zakona koji uređuje državne službenike.
7. POREZ NA DOBIT
Iz Obrazloženja Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dobit pravnih lica (Ministarstvo finansija):
Pored toga, razlog za donošenje ovog zakona je i sprovođenje Nacionalnog programa za usvajanje pravnih tekovina Evropske unije (NPAA), koji je usvojen 24. oktobra 2024. godine sa izmenama i dopunama od 7. avgusta 2025. godine, za Pregovaračko poglavlje 16 – Oporezivanje, 3.16.1 Direktno oporezivanje, odnosno usklađivanja zakonodavstva sa pravnim tekovinama Evropske unije (u daljem tekstu: EU) u oblasti direktnog oporezivanja, imajući u vidu da je predmetnim programom, kao rok za utvrđivanje predloga zakona od strane Vlade, opredeljen rok IV kvartal 2026. godine, u predmetnom slučaju – zakona kojim se uređuje oporezivanje dobiti pravnih lica.
Imajući u vidu navedeno, osnovni razlozi za donošenje ovog zakona, odnosno ciljevi koji se ovim zakonom postižu jesu dalje usklađivanje nacionalnog poreskog zakonodavstva sa pravnim tekovinama Evropske unije, konkretno sa: (a) Direktivom Saveta 2009/133/EZ o zajedničkom sistemu oporezivanja koji se primenjuje na spajanja, podele, delimične podele, prenose imovine i razmene akcija privrednih društava iz različitih država članica i na prenos sedišta evropskog društva (SE) i evropske zadruge (SCE) iz jedne države članice u drugu, izmenjenom i dopunjenom Direktivom Saveta 2013/13/EU (u daljem tekstu: Direktiva Saveta 2009/133/EZ), (b) Direktivom Saveta 2003/49/EZ o zajedničkom sistemu oporezivanja koji se primenjuje na isplate kamata i autorskih naknada između povezanih privrednih društava iz različitih država članica, izmenjenom i dopunjenom Direktivom Saveta 2004/66/EZ, Direktivom Saveta 2004/76/EZ, Direktivom Saveta 2006/98/EZ i Direktivom Saveta 2013/13/EU (u daljem tekstu: Direktiva Saveta 2003/49/EZ), (v) Direktivom Saveta 2011/96/EU o zajedničkom sistemu oporezivanja koji se primenjuje na matična privredna društva i filijale iz različitih država članica, izmenjenom i dopunjenom Direktivom Saveta 2013/13/EU, Direktivom Saveta 2014/86/EU i Direktivom Saveta 2015/121/EU (u daljem tekstu: Direktiva Saveta 2011/96/EU), (g) Direktivom Saveta 2016/1164/EU o utvrđivanju pravila protiv praksi izbegavanja poreza kojima se neposredno utiče na funkcionisanje unutrašnjeg tržišta, izmenjenom i dopunjenom Direktivom Saveta 2017/952/EU (u daljem tekstu: Direktiva Saveta 2016/1164/EU), (d) sa propisima Evropske unije u oblasti državne pomoći (đ) kao i sa pravnim tekovinama EU (acquis).
Osnovni cilj Direktive Saveta 2009/133/EZ je uklanjanje fiskalnih prepreka i olakšavanje prekogranične reorganizacije preduzeća koja posluju u dve ili više država članica Evropske unije. Ovaj propis uređuje zajednički sistem oporezivanja koji se primenjuje na statusne promene kao što su spajanja, podele, prenosi imovine i zamene akcija. Pored toga, direktiva obuhvata i pravila koja se odnose na prenos registrovanog sedišta Evropskog društva (SE) ili Evropske zadruge (SCE).
Osnovni cilj Direktive Saveta 2003/49/EZ jeste otklanjanje poreskih prepreka u pogledu prekograničnih isplata kamata i autorskih naknada između povezanih pravnih lica i stalnih poslovnih jedinica unutar Evropske unije, kroz uvođenje zajedničkog sistema oporezivanja kojim se obezbeđuje oslobođenje od poreza po odbitku na takve isplate. U skladu sa tim, predloženim zakonskim rešenjima uređuju se uslovi pod kojima se kamate i autorske naknade koje isplaćuje rezidentno pravno lice, odnosno stalna poslovna jedinica pravnog lica iz druge države članice Evropske unije koja se nalazi u Republici Srbiji, ne oporezuju porezom po odbitku kada se isplata vrši povezanom pravnom licu iz druge države članice Evropske unije ili njegovoj stalnoj poslovnoj jedinici. Istovremeno, uređuju se uslovi pod kojima se pravna lica smatraju povezanim licima, kao i uslovi pod kojima se lice smatra stvarnim vlasnikom kamata i autorskih naknada, u skladu sa kriterijumima propisanim Direktivom Saveta 2003/49/EZ.
Istovremeno, Direktiva Saveta 2011/96/EU ima za cilj otklanjanje poreskih prepreka u raspodeli dobiti između matičnih i zavisnih društava iz različitih država članica Evropske unije, kako bi se izbeglo dvostruko oporezivanje dobiti koja se raspodeljuje u obliku dividendi i udela u dobiti između povezanih društava. S tim u vezi, predloženim zakonskim rešenjima predviđeno je da se dividende i udeli u dobiti, koje rezidentna filijala isplaćuje matičnom društvu u drugoj državi članici Evropske unije, ne oporezuju porezom po odbitku, kao i pravila za izbegavanje ponovnog oporezivanja dobiti na nivou matičnog društva ili stalne poslovne jedinice koji se nalaze u Republici Srbiji (pored metode izuzimanja, za koju se, u predloženom rešenju, opredelilo, Direktiva Saveta 2011/96/EU nudi i mogućnost uvođenja metode tzv. indirektnog poreskog kredita).
Direktiva Saveta 2016/1164/EU uvodi pravno obavezujuće mere koje sve države članice Evropske unije moraju primeniti kako bi suzbile agresivno poresko planiranje. Glavni cilj ovog propisa je uspostavljanje zajedničkog, minimalnog nivoa zaštite od izbegavanja poreza na dobit, čime se za kompanije kreira stabilnije i pravednije tržišno okruženje. Direktiva uređuje pet ključnih poreskih mehanizama: ograničenje isplate kamata, izlazno oporezivanje, pravila za kontrolisana strana društva, opšte pravilo protiv zloupotreba i sprečavanje hibridnih neusklađenosti.
8. FISKALIZACIJA
Iz Obrazloženja Predloga zakona o izmeni i dopuni Zakona o fiskalizaciji (Ministarstvo finansija):
Naime, u kontroli evidentiranja prometa utvrđeno je da poreski obveznik u istom poslovnom prostoru istovremeno koristi dva sistema za izdavanje računa. Jedan sistem predstavlja zakonito prijavljen i registrovan fiskalni uređaj, koji izdaje fiskalne račune u skladu sa propisima i kroz sistem elektronske fiskalizacije Poreske uprave. Drugi sistem, koji je u potpunosti neovlašćen i neprijavljen, koristi se za izdavanje dokumenata koji po svom izgledu imaju sva obeležja fiskalnog računa, uključujući i QR kod, ali koji ne potiču iz sistema elektronske fiskalizacije.
U konkretnom slučaju, QR kodovi na takvim računima upućuju ili na nepostojeće fiskalne račune, ili na fiskalne račune koji se odnose na potpuno drugi promet, pri čemu je evidentno da su QR kodovi preuzeti sa ranije izdatih zakonitih fiskalnih računa i naknadno korišćeni u izradi lažnih dokumenata. Takvi dokumenti su potom izdavani kupcima kao fiskalni računi.
Dakle, predloženim zakonskim rešenjem, između ostalog, stvara se pravni osnov Poreskoj upravi za efikasniju poresku kontrolu obveznika fiskalizacije čime se stvaraju uslovi za suzbijanje sive ekonomije, efikasniju kontrolu i bolju naplatu poreza.
9. AKCIZE
Iz Obrazloženja Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o akcizama (Ministarstvo finansija):
Imajući u vidu aktuelnu situaciju sa cenom sirove nafte na svetskom tržištu, kao i njenu tendenciju daljeg rasta, koja negativno utiče na makroekonomsku stabilnost u zemlji, u cilju redovnog snabdevanja tržišta derivatima nafte, očuvanja standarda građana, kao i očuvanja privredne stabilnosti, ovom zakonom predlaže se da Vlada može privremeno smanjiti poslednje usklađene objavljene iznose akciza, i to iznose akciza na derivate nafte iz člana 9. stav 1. tač. 1), 2) i 3) Zakona o akcizama, s tim da se ovim predlogom ne ograničava procenat do kojeg se može vršiti privremeno umanjenje iznosa akcize.
S obzirom na to da se predloženim zakonskim rešenjem ne ograničava procenat do kojeg se može vršiti privremeno umanjenje iznosa akcize na pojedine derivate nafte, to za posledicu može imati znatno umanjenje budžetskih prihoda od akciza na derivate nafte, te se ovim zakonom predlaže da se prilikom usklađivanja iznosa akcize na te derivate nafte sa godišnjim indeksom potrošačkih cena u kalendarskoj godini koja prethodi godini u kojoj se usklađivanje vrši, kao osnovica za usklađivanje budu poslednji objavljeni usklađeni iznosi akciza na pomenute derivate nafte.
Pokazatelje preko kojih će se meriti ispunjenost zakona su dostupnost naftnih derivata, rast cena naftnih derivata, stopa inflacije i dr.