1. Ko ima pravo na naknadu štete za neiskorišćeni godišnji odmor
Novčanu naknadu za neiskorišćeni godišnji odmor poslodavac isplaćuje zaposlenom u slučaju prestanka radnog odnosa kada zaposleni nije iskoristio godišnji odmor u celini ili delimično.
Osnov prestanka radnog odnosa u ovom slučaju nije važan. Pravo na novčanu naknadu zaposleni ima bez obzira na koji način je došlo do prestanka radnog odnosa (sporazumni raskid, otkaz od strane zaposlenog, otkaz od strane poslodavca).
Ne može se isplatiti novčana naknada za neiskorišćeni godišnji odmor zaposlenom čiji radni odnos nije prestao. Članom 68. stav 4. Zakona o radu previđeno je da:
„Zaposleni ne može da se odrekne prava na godišnji odmor, niti mu se to pravo može uskratiti ili zameniti novčanom naknadom, osim u slučaju prestanka radnog odnosa u skladu sa ovim zakonom.“
2. Kada se vrši isplata?
Naknada štete za neiskorišćeni godišnji odmor treba isplatiti na dan prestanka radnog odnosa ili najkasnije u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa, shodno članu 186. stav 2. Zakona o radu.
3. Šta kada zaposleni iskoristi ceo godišnji odmor i radni odnos prestane u toku godine?
Zakon o radu ne reguliše ovo pitanje. Međutim, Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja je dalo mišljenje da poslodavac može da traži naknadu štete od zaposlenog u slučaju da zaposleni iskoristi pun godišnji odmor za kalendarsku godinu, a kasnije tokom te godine dođe do prestanka radnog odnosa (Mišljenje Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, br. 011-00-306/2015-02 od 7.4.2015. godine):
„…Kada zaposleni iskoristi pun godišnji odmor za kalendarsku godinu, na početku godine, a kasnije tokom te godine dođe do prestanka radnog odnosa zaposlenog, poslodavac može da traži naknadu štete od zaposlenog po opštim propisima o naknadi štete.“
4. Poreski aspekt
Shodno mišljenjima Ministarstva finansija br. 413-00-274/2014-04 od 17.10.2016. godine i br. 011-00-1142/2016-04 od 11.6.2018. godine, novčana naknada za neiskorišćeni godišnji odmor ima karakter zarade te se plaćaju svi porezi i doprinosi kao na zarade.
Mišljenje ministarstva finansija samo objašnjava poreski aspekt ove naknade a preuzima iz mišljenja Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja (broj 011-00-721/2016-02 od 7. oktobra 2016. godine) stav da naknada za neiskorišćeni godišnji odmor ima karakter zarade.
Ovaj stav je potvrđen izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana koje su stupile na snagu 1. januara 2018. godine. Članom 13. stav 5. ZPDG predviđeno je sledeće:
„Zaradom, u smislu ovog zakona, smatraju se i primanja u vezi sa radom kod poslodavca koja po osnovu prava iz radnog odnosa lice ostvari po prestanku radnog odnosa.“
5. Obračun
Osnovicu za obračun naknade čini prosečna zarada zaposlenog ostvarena u prethodnih 12 meseci, kao bruto kategorije koja u sebi sadrži porez i doprinose koji se plaćaju iz zarade (bruto zarada iz člana 105. stav 2. Zakona o radu). U osnovicu ne ulaze isplaćene naknade zarada u tom periodu.
Iznos naknade zavisi od broja dana neiskorišćenog godišnjeg odmora i prosečne bruto zarade po satu za prethodnih 12 meseci pre prestanka radnog odnosa.
6. Poreska prijava PPP-PD
Kada se podnosi posebna poreska prijava PPP-PD za naknadu za neiskorišćeni godišnji odmor (prethodno je podneta konačna prijava za isplaćenu zaradu), postoje određene specifičnosti:
- ne popunjavaju se podaci u poljima 3.7, 3.8 i 3.8a;
- popunjavaju se podaci u poljima MFP.1, MFP.2, MFP.4, MFP.11 i MFP.12.
Izvor: Neobilten