U ovom tekstu, kao i u nekim narednim člancima bavićemo se određenim pojmovima iz Nacrta zakona o digitalnoj imovini odnosno kripto imovini.
Ovde se fokusiramo na PRUŽAOCE USLUGA, i citiramo delove nacrta zakona.
- Poslovi pružaoca usluga povezanih s digitalnom imovinom
Pružalac usluga povezanih s digitalnom imovinom ovlašćen je da pruža te usluge nakon što dobije dozvolu nadzornog organa za pružanje usluga povezanih s digitalnom imovinom.
Pružalac usluga povezanih s digitalnom imovinom pored usluga povezanih s digitalnom imovinom može da obavlja samo one poslove i usluge koji su povezani sa uslugama povezanim s digitalnom imovinom. Izuzetno, pravna lica koja imaju dozvolu Komisije za obavljanje delatnosti brokersko-dilerskog društva ili organizatora tržišta u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala mogu da pružaju usluge povezane s digitalnom imovinom u skladu sa ovim zakonom po dobijanju dozvole nadzornog organa za pružanje usluga povezanih s digitalnom imovinom.
- Poslovanje privrednih društava u vezi s digitalnom imovinom
Virtuelne valute ne mogu se unositi kao ulog u privredno društvo, već se iste mogu konvertovati (zameniti) za novac i kao novčani ulog uplatiti u društvo. Nenovčani ulozi u privredno društvo mogu biti u digitalnim tokenima koji se ne odnose na pružanje usluga ili izvršenje rada. Izuzetno, nenovčani ulozi u ortačko i komanditno društvo mogu biti i u digitalnim tokenima koji se odnose na pružanje usluga ili izvršenje rada. Komisija utvrđuje listu digitalnih tokena. Imaoci digitalne imovine imaju status poznatih poverilaca, u smislu zakona kojim se uređuju privredna društva, kod likvidacije privrednog društva koje ima obaveze po osnovu te digitalne imovine.
- Pravna forma, kapital i dozvola za pružanje usluga
Pružalac usluga povezanih s digitalnom imovinom mora imati pravnu formu privrednog društva u smislu zakona kojim se uređuju privredna društva.
- Primena zakona kojim se uređuju privredna društva
Odredbe zakona kojim se uređuju privredna društva primenjuju se na pružaoce usluga povezanih s digitalnom imovinom ako nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.
- Minimalni kapital
Minimalni kapital privrednog društva koje podnosi zahtev za davanje dozvole za pružanje usluga povezanih s digitalnom imovinom ne može biti manji od:
1) 20.000 evra u dinarskoj protivvrednosti prema zvaničnom srednjem kursu Narodne banke Srbije – ako privredno društvo namerava da pruža usluge povezane s digitalnom imovinom iz člana 3. stav 1. tač. 1) do 6) ovog zakona;
2) 50.000 evra u dinarskoj protivvrednosti prema zvaničnom srednjem kursu Narodne banke Srbije – ako privredno društvo namerava da pruža usluge povezane s digitalnom imovinom iz člana 3. stav 1. tač. 7) i 8) ovog zakona;
3) 125.000 evra u dinarskoj protivvrednosti prema zvaničnom srednjem kursu Narodne banke Srbije – ako privredno društvo namerava da pruža usluge povezane s digitalnom imovinom iz člana 3. stav 1. tačka 9) ovog zakona.
Izuzetno, ako privredno društvo namerava da organizuje platformu za trgovanje digitalnim tokenima samo jednog izdavaoca, minimalni kapital tog društva ne može biti manji od 20.000 evra u dinarskoj protivvrednosti prema zvaničnom srednjem kursu Narodne banke Srbije. Minimalni kapital iz ovog člana može biti novčani i nenovčani (npr. u softveru), s tim da najmanje polovina minimalnog kapitala mora biti upisana i uplaćena u novcu. Pružalac usluga povezanih s digitalnom imovinom dužan je da obezbedi da njegov kapital uvek bude u visini koja nije manja od iznosa minimalnog kapitala propisanog odredbama iz ovog člana.
- Zahtev za davanje dozvole
Privredno društvo koje namerava da pruža usluge povezane s digitalnom imovinom podnosi nadzornom organu zahtev za davanje dozvole za pružanje usluga povezanih s digitalnom imovinom.
Uz zahtev iz stava dostavljaju se:
1) rešenje o upisu u registar privrednih subjekata;
2) spisak usluga iz ovog zakona koje podnosilac zahteva namerava da pruža;
3) opšta akta podnosioca zahteva;
4) program aktivnosti kojim se bliže uređuju način i uslovi pružanja usluga povezanih s digitalnom imovinom;
5) poslovni plan s projekcijom prihoda i rashoda za period od prve tri godine poslovanja na osnovu kojeg se može zaključiti da će podnosilac zahteva biti u stanju da obezbedi ispunjenost odgovarajućih organizacionih, kadrovskih, tehničkih i drugih uslova za kontinuirano, stabilno i sigurno poslovanje, uključujući i broj i vrstu očekivanih korisnika digitalne imovine, kao i očekivani obim i iznos transakcija s digitalnom imovinom, i to za svaku vrstu usluge povezane s digitalnom imovinom koju namerava da pruža;
6) opis planiranih mera za zaštitu novčanih sredstava korisnika digitalne imovine u skladu s članom 76. ovog zakona;
7) opis sistema upravljanja i sistema unutrašnjih kontrola u skladu s članom 90. ovog zakona;
8) opis mera unutrašnje kontrole koje se uspostavljaju radi ispunjavanja obaveza utvrđenih propisima kojima se uređuju sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma;
9) opis planiranih mera obuke zaposlenih u vezi sa obavljanjem transakcija s digitalnom imovinom;
10) opis organizacione strukture, uključujući i podatke o planiranom poveravanju pojedinih operativnih poslova povezanih s pružanjem usluga povezanih s digitalnom imovinom;
11) opis planiranih mera za upravljanje bezbednošću informaciono-komunikacionog sistema;
12) podatke o licima koja su članovi uprave podnosioca zahteva i licima koja će neposredno rukovoditi poslovima pružanja usluga povezanih s digitalnom imovinom (u daljem tekstu: rukovodilac pružaoca usluga povezanih s virtuelnom imovinom), s podacima i dokazima o tome da ova lica imaju dobru poslovnu reputaciju u skladu s članom 60. ovog zakona;
13) podatke o licima s kvalifikovanim učešćem u podnosiocu zahteva, visini njihovog učešća, kao i dokaze o podobnosti tih lica u skladu s članom 65. ovog zakona;
14) podatke o spoljnom revizoru koji obavlja reviziju finansijskih izveštaja podnosioca zahteva u godini u kojoj se podnosi zahtev, ako je za podnosioca zahteva obavezna revizija finansijskih izveštaja u skladu sa zakonom;
15) podatke o licima blisko povezanim s podnosiocem zahteva i opis te povezanosti.
16) dokaz o posedovanju minimalnog kapitala iz člana 54. ovog zakona;
17) dokaz o uplaćenoj naknadi u skladu sa tarifom nadzornog organa.
Izuzetno, banka koja namerava da pruža uslugu čuvanja kriptografskih ključeva dužna je da, najkasnije 30 dana pre početka, odnosno prestanka pružanja te usluge, Narodnu banku Srbije obavesti
o nameri početka ili prestanka pružanja te usluge, kao i da joj uz obaveštenje o nameri početka pružanja te usluge dostavi dokumentaciju.
- Poslovne knjige i finansijski izveštaji
Pružalac usluga povezanih s digitalnom imovinom dužan je da vođenje poslovnih knjiga, priznavanje i vrednovanje imovine i obaveza, prihoda i rashoda, sastavljanje, prikazivanje, dostavljanje i obelodanjivanje informacija iz finansijskih izveštaja, kao i internu reviziju, vrši u skladu sa zakonima kojima se uređuju računovodstvo i revizija, ako ovim zakonom nije drukčije propisano. Pružalac usluga povezanih s digitalnom imovinom koji pruža usluge sa virtuelnim valutama dužan je da odvojeno evidentira poslovne promene koje se odnose na usluge povezane s virtuelnim valutama u odnosu na usluge povezae s drugom digitalnom imovinom i u odnosu na sve druge delatnosti koje obavlja.
Pružalac usluga povezanih s digitalnom imovinom dužan je da preduzima radnje i mere za sprečavanje i otkrivanje pranja novca i finansiranja terorizma propisane zakonom kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Pružalac usluga povezanih s digitalnom imovinom dužan je da uspostavi poslovni odnos sa svakim korisnikom digitalne imovine i da utvrđuje i proverava identitet korisnika digitalne imovine u skladu sa zakonom kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma i ovim zakonom. Pružalac usluga povezanih s digitalnom imovinom dužan je da pribavi podatke o svim licima koja učestvuju u transakciji s digitalnom imovinom, a ako u izvršenju transakcije s digitalnom imovinom učestvuje i drugi pružalac usluga povezanih s digitalnom imovinom, dužan je da obezbedi da ti podaci budu dostavljeni tom drugom pružaocu usluga.
Autor: Miloš Praštalo, ovlašćeni računovođa