Članom 10b stav 1. Zakona o porezu na dobit pravnih lica propisano je da se amortizacija stalnih sredstava priznaje kao rashod u iznosu i na način utvrđen ovim zakonom.
Na osnovu člana 10b stav 9. Zakona, donet je Pravilnik o amortizaciji stalnih sredstava koja se priznaje za poreske svrhe kojim se uređuje način razvrstavanja stalnih sredstava po grupama, vrste nematerijalnih sredstava i način utvrđivanja amortizacije stalnih sredstava za poreske svrhe.
Prema članu 3. stav 1. Pravilnika, poreska amortizacija stalnih sredstava utvrđuje se primenom proporcionalne metode za svako stalno sredstvo posebno, na sledeći način:
Saglasno članu 3. st. 2. i 3. Pravilnika, nabavna vrednost stalnog sredstva za svrhu obračuna poreske amortizacije (dalje: nabavna vrednost) predstavlja vrednost po kojoj je sredstvo prvi put priznato u poslovnim knjigama u skladu sa propisima o računovodstvu i MRS, odnosno MSFI i MSFI za MSP (dalje: propisi o računovodstvu), a nabavna vrednost ne može se menjati tokom trajanja obračuna poreske amortizacije, osim u slučaju naknadnih ulaganja koja se u skladu sa propisima o računovodstvu uključuju u nabavnu vrednost stalnog sredstva (dalje: naknadna ulaganja).
Ukoliko je iznos amortizacije obračunat u skladu sa propisima o računovodstvu (dalje: računovodstvena amortizacija) niži od iznosa poreske amortizacije, utvrđene u skladu sa stavom 1. ovog člana, kao rashod amortizacije u poreskom periodu priznaje se računovodstvena amortizacija (član 3. stav 4. Pravilnika).
Obračun poreske amortizacije započinje i prestaje istovremeno sa obračunom računovodstvene amortizacije (član 3. stav 6. Pravilnika).
Saglasno članu 3. stav 7. Pravilnika, u slučaju kada je u poreskom periodu stalno sredstvo otuđeno, odnosno uništeno, kao rashod u tom poreskom periodu priznaje se iznos pozitivne razlike između neotpisane poreske i neotpisane računovodstvene vrednosti tog sredstva koja se utvrđuje u poreskom periodu u kojem je došlo do prestanka obračuna amortizacije, pri čemu se tako utvrđena razlika umanjuje za rashod obezvređenja koji se priznaje u istom poreskom periodu u skladu sa Zakonom.
Neotpisana poreska vrednost iz stava 7. ovog člana utvrđuje se tako što se nabavna vrednost, uvećana za naknadna ulaganja, umanji za iznos poreske amortizacije (član 3. stav 8. Pravilnika).
– U konkretnom slučaju, obveznik je svojom računovodstvenom politikom opredelio da obračun računovodstvene amortizacije započinje od prvog dana narednog meseca u odnosu na mesec u kom je osnovno sredstvo stavljeno u upotrebu.
Imajući u vidu da, saglasno odredbama Pravilnika, obračun poreske amortizacije počinje istovremeno sa obračunom računovodstvene amortizacije, mišljenja smo da, ukoliko je obveznik svojom računovodstvenom politikom opredelio da računovodstvena amortizacija započinje prvog dana narednog meseca u odnosu na mesec u kome je sredstvo aktivirano (što znači da tog dana započinje i obračun poreske amortizacije), u tom slučaju, u formuli propisanoj članom 3. stav 1. Pravilnika (po osnovu koje se utvrđuje poreska amortizacija) broj dana korišćenja predstavlja broj dana amortizovanja osnovnog sredstva u određenom poreskom periodu.
Napominjemo da se u propisanoj formuli, broj 365 (kao delilac) ne menja u slučaju kada poreski period traje 366 dana.
– U skladu sa odredbama Pravilnika, nabavna vrednost stalnog sredstva za svrhu obračuna poreske amortizacije predstavlja vrednost po kojoj je sredstvo prvi put priznato u poslovnim knjigama, pri čemu se nabavna vrednost (tokom trajanja obračuna poreske amortizacije) ne može menjati, osim u slučaju izvršenih naknadnih ulaganja koja se saglasno propisima o računovodstvu uključuju u nabavnu vrednost stalnog sredstva. Prema tome, ukoliko obveznik (u toku poreskog perioda) izvrši naknadna ulaganja na osnovnom sredstvu, u tom slučaju se za iznos naknadnih ulaganja povećava osnovica za obračun poreske amortizacije, i to za ceo poreski period u kome su naknadna ulaganja završena.
– Kada je u toku poreskog perioda prestao obračun računovodstvene amortizacije (npr. sredstvo je reklasifikovano kao stalno sredstvo namenjeno prodaji), pa je, saglasno odredbama Pravilnika, prestao i obračun poreske amortizacije, u tom slučaju obveznik je dužan da (za taj poreski period) utvrdi rashod amortizacije, i to od prvog dana poreskog perioda do dana prestanka obračuna amortizacije za poreske svrhe, primenjujući odredbe člana 3. st. 1, 2, 3, 4. i 6. Pravilnika. Međutim, ukoliko obveznik do kraja poreskog perioda (u kom je došlo do prestanka obračuna poreske amortizacije) ili nekom od narednih poreskih perioda, izvrši prodaju predmetnog osnovnog sredstva, u tom poreskom periodu (u kom je sredstvo otuđeno) kao rashod amortizacije priznaje se i (eventualni) iznos pozitivne razlike između neotpisane poreske i neotpisane računovodstvene vrednosti tog sredstva, pri čemu se iznos predmetne razlike utvrđuje u momentu prestanka obračuna amortizacije za poreske svrhe.
Izvor: Mišljenje Ministarstva finansija, br. 011-00-410/2020-04