(Mišljenje Ministarstva finansija, br. 011-00-29/2022-04 od 31.1.2022. god.)
Odredbom člana 25. stav 1. tačka 1a) Zakona o porezu na dodatu vrednost („Službeni glasnik RS, br. 84/04, 86/04 – ispravka, 61/05, 61/07, 93/12, 108/13, 68/14 – dr. zakon, 142/14, 83/15, 108/16, 13/17, 30/18, 72/19 i 153/20, u daljem tekstu: ZPDV) propisano je poresko oslobođenje bez prava na odbitak prethodnog poreza kod prenosa virtuelnih valuta i zamene virtuelnih valuta za novčana sredstva u skladu sa zakonom kojim se uređuje digitalna imovina. Poresko oslobođenje propisano odredbom člana 25. stav 1. tačka 1a) ZPDV primenjuje se od dana početka primene Zakona o digitalnoj imovini („Službeni glasnik RS”, br. 153/20, u daljem tekstu: ZDI).
Poreski tretman prenosa digitalnog tokena, kao vrste digitalne imovine koja označava bilo koje nematerijalno imovinsko pravo koje u digitalnoj formi predstavlja jedno ili više drugih imovinskih prava, što može uključivati i pravo korisnika digitalnog tokena da mu budu pružene određene usluge, definisanog ZDI, prevashodno zavisi od ekonomske suštine konkretnog digitalnog tokena. Naime, prema načelu fakticiteta propisanog zakonom kojim se uređuju poreski postupak i poreska administracija, poreske činjenice određuju se prema njihovoj ekonomskoj suštini. Na osnovu ekonomske suštine poreskih činjenica određuj e se pravna priroda konkretne radnje, transakcije, posla i dr. S tim u vezi, s obzirom na to da digitalni tokeni mogu imati različitu svrhu u smislu različitih prava njihovih imalaca, mišljenja smo da kada imalac digitalnog tokena:
– njegovim prenosom može da stekne konkretna dobra ili usluge, bez bilo kakvih garancija izdavaoca digitalnog tokena, odnosno bez mogućnosti bilo kakvih zahteva prema izdavaocu digitalnog tokena – na prenos tog digitalnog tokena primenjuje se član 25. stav 1. tačka 1a) ZPDV, s obzirom na to da takav digitalni token, sa aspekta ZPDV, treba tretirati kao virtuelnu valutu;
– njegovim prenosom od izdavaoca digitalnog tokena ili trećeg lica može da stekne dobra ili usluge, pri čemu je to pravo ustanovljeno danom izdavanja digitalnog tokena i konkretni token ima elemente vrednosnog vaučera u skladu sa ZPDV – na prenos tog digitalnog tokena primenjuju se pravila koja se odnose na vrednosne vaučere – jednonamenske i višenamenske u skladu sa ZPDV;
– po osnovu njegovog posedovanja može da ostvari određena prava od izdavaoca tokena, primera radi pravo na isplatu glavnice i kamate, pravo na novčanu korist zasnovanu na procentualnom učešću u dobiti izdavaoca tokena, pravo na novčanu korist zasnovanu na procentu učešća u specifičnom ključnom pokazatelju uspešnosti izdavaoca digitalnog tokena (procenat od određene vrste prihoda i dr.) – na prenos tog digitalnog tokena primenjuje se član 25. stav 2. tačka 5) ZPDV.
Navedeni poreski tretman prenosa digitalnih tokena primenjuje se kako na njihov prenos od strane izdavaoca, tako i na prenos digitalnih tokena od strane drugih lica.
Uzimajući u obzir navedeno, na prenos digitalnog tokena, u konkretnom slučaju bpzro! 1okepa, koji ima nominalnu vrednost i koji, između ostalog, svom imaocu daje pravo na isplatu glavnice i kamate u skladu sa određenim investicionoim indeksom, mišljenja smo da se na prenos tog digitalnog tokena PDV ne obračunava i ne plaća u skladu sa članom 25. stav 2. tačka 5) ZPDV, nezavisno od toga da li prenos vrši izdavalac ili drugo lice.
Odredbama člana 3. ZPDV propisano je da su predmet oporezivanja PDV isporuka dobara i pružanje usluga (u daljem tekstu: promet dobara i usluga) koje poreski obveznik izvrši u Republici uz naknadu, u okviru obavljanja delatnosti, kao i uvoz dobara u Republiku.
Promet dobara, u smislu ovog zakona, a u skladu sa odredbom člana 4. stav 1. ZPDV, je prenos prava raspolaganja na telesnim stvarima (u daljem tekstu: dobra) licu koje tim dobrima može raspolagati kao vlasnik, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
Promet usluga, u smislu ovog zakona, su svi poslovi i radnje u okviru obavljanja delatnosti koji nisu promet dobara iz člana 4. ovog zakona (član 5. stav 1. ZPDV).
Odredbama čl. 7a, 7b i 7v ZPDV uređen je poreski tretman vrednosnih vaučera.
PDV se ne plaća u prometu novca i kapitala, i to kod prenosa virtuelnih valuta i zamene virtuelnih valuta za novčana sredstva u skladu sa zakonom kojim se uređuje digitalna imovina (član 25. stav 1. tačka 1a) Zakona).
Odredbom člana 25. stav 2. tačka 5) ZPDV propisano je da se PDV ne plaća i na promet udela, hartija od vrednosti, poštanskih vrednosnica, taksenih i drugih važećih vrednosnica po njihovoj utisnutoj vrednosti u Republici, osim vlasničkih udela iz člana 1. ovog zakona.
Digitalna imovina, odnosno virtuelna imovina, označava digitalni zapis vrednosti koji se može digitalno kupovati, prodavati, razmenjivati ili prenositi i koji se može koristiti kao sredstvo razmene ili u svrhu ulaganja, pri čemu digitalna imovina ne uključuje digitalne zapise valuta koje su zakonsko sredstvo plaćanja i drugu finansijsku imovinu koja je uređena drugim zakonima, osim kada je drugačije uređeno ovim zakonom (član 2. tačka 1) ZDI).
Virtuelna valuta, u skladu sa odredbom člana 2. tačka 2) ZDI, je vrsta digitalne imovine koju nije izdala i za čiju vrednost ne garantuje centralna banka, niti drugi organ javne vlasti, koja nije nužno vezana za zakonsko sredstvo plaćanja i nema pravni status novca ili valute, ali je fizička ili pravna lica prihvataju kao sredstvo razmene i može se kupovati, prodavati, razmenjivati, prenositi i čuvati elektronski.
Digitalni token je vrsta digitalne imovine i označava bilo koje nematerijalno imovinsko pravo koje u digitalnoj formi predstavlja jedno ili više drugih imovinskih prava, što može uključivati i pravo korisnika digitalnog tokena da mu budu pružene određene usluge (član 2. tačka 3) ZDI).
Odredbom člana 9. stav 1. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji („Službeni glasnik RS”, br. 80/02, 84/02 – ispravka, 23/03 – ispravka, 70/03, 55/04, 61/05, 85/05 – dr. zakon, 62/06 – dr. zakon, 61/07, 20/09, 72/09 – dr. zakon, 53/10, 101/11, 2/12 ispravka, 93/12, 47/13, 108/13, 68/14, 105/14, 91/15 – autentično tumačenje, 112/15, 15/16, 108/16, 30/18, 95/18, 86/19, 144/20 i 96/21) propisano je da se poreske činjenice utvrđuju prema njihovoj ekonomskoj suštini.
Izvor: Bilten – Službena objašnjenja i stručna mišljenja za primenu finansijskih propisa (Ministarstvo finansija)