Možda nećemo baš moći u skorije vreme da udjemo u prodavnicu i nabavku platimo nekom kriptovalutom, ali sve ostalo je sasvim dozvoljeno novim Zakonom o digitalnoj imovini.
Rudarenje, prodaja, kupovina i poklanjanje može nesmetano da se obavlja, a najveći doprinos uređenju ove delatnosti trebalo bi da imaju mala i srednja preduzeća jer se omogućava finansiranje digitalnim valutama. Zakon o digitalnoj imovini još nije počeo da se primenjuje, te nisu još poznati svi detalji pravnog okvira.
Isto važi i za poreske propise. Još se ne zna kako će koji dokument biti tretiran u poreskoj upravi, ali već ovi koraci pokazuju spremnost timova koji rade na pisanju zakona, da se iskoristi veliki potencijal koji ima blockchain tehnologija, kripto valute i tokeni.
O bitkoinu i tokenima iz prve ruke
Povodom predstavljanja novog zakona, članovi Udruženja finansijskih direktora Srbije prisustvovali su sastanku na kome su govorili Bojana Tomić-Brkušanin, COO i direktorka za pravne i regulatorne poslove Inicijativa za digitalnu Srbiju, i Dušan Romčević, senior counsel Komisije za hartije od vrednosti, koji je i učestvovao u samom pisanju Zakona.
– Zakon o digitalnoj imovini ne pogađa posebno nekog ko već trguje kripto, ili namerava da počne. Zakon reguliše pružaoce usluga, tj. posrednike preko koga fizička lica obavljaju transakcije. Oni su regulisani nalik brokerskim društvima.
Plaćanje u marketima neće moći direktno da funkcioniše prebacivanjem neke kripto valute na račun radnje, već će kupac prvo da prebaci digitalnu imovinu pružaocu usluga koji onda marketu uplaćuje dinare.
Omogućava se i upravljanje portfoliom digitalne imovine, kao i organizovanje kripto-berze, odnosno platforme za trgovanje digitalnom imovinom. Pokretanje biznisa menjačnice kripto-valutama u nekom proseku iznosi oko 50-60.000 EUR – rekao je Dušan Romčević.
Romčević je dodao da rudarenje digitalne imovine nije regulisano Zakonom o digitalnoj imovini i može da se obavlja slobodno, i kao fizičko lice i kao pravno lice. Prvi trenutak kada fizičko lice ima sa zakonom je kada odluči da proda, da razmeni to što je izrudario.
U Srbiji je sekundarno trgovanje digitalnom imovinom dozvoljeno, npr. direktan prenos (prodajom ili poklonom) digitalne imovine.
Direktno plaćanje digitalnom imovinom u maloprodaji nije dozvoljeno, već će to ići preko posrednika. To se odnosi samo na maloprodaju, u redovnom poslovanju pravnih lica, toga nema. Pravna lica mogu da ulažu u digitalnu imovinu, prodaju je i razmenjuju. A postoji i računovodstveni način da se ona iskaže.
Ulaganje digitalne imovine u kapital pravnih lica moguć je samo kroz digitalne tokene koji su na listi koju objavljuje Komisija za hartije od vrednosti.
Grupno finansiranje u startap sistemu
– U grupnom finansiranju izdavanje digitalnih tokena je slično izdavanju Hartija od vrednosti, a ti tokeni se nazivaju investicioni tokeni. Uslovi za izdavanje digitalnih tokena su dosta lakši od izdavanja HoV te mnoga mala i srednja preduzeća mogu da se opredele za njih – rekla je Bojana.
Pokazalo se da je digitalna imovina mnogo otpornija na ignorisanje tradicionalnog finansijskog sektora idržava. Pokazalo se da su neke države počele da shvataju da digitalna imovina može da bude i šansa za razvoj. Jedna po jedna zemlja su počele da donose propise u vezi za ovim, pa na kraju i na nivou Evropske unije.
Srbija nema razvijeno klasično tržište kapitala, kako je dodala gospodja Brkušanin, već samo akcije, čak nema ni korporativnih obveznica na berzi.
Ali imamo razvijen startap ekosistem koji bi na ovaj način mogao da pribavi dodatni izvor finansiranja. Srbija prepoznaje virtuelne valute i digitalne tokene. U pogledu virtuelnih valuta nadležna je NBS.
Za digitalne tokene nadležna je Komisija za hartije od vrednosti. Očigledno je da veliki broj kriptovaluta ne služi kao sredstvo razmene, već kao sredstvo investiranja.
Kada je u pitanju poklanjanje ili nasledjivanje digitalne imovine, ono ima isti poreski tretman kao poklanjanje ili nasledjivanje novca. A ukoliko nema mesta primeni nekog od zakonom predviđenih izuzetaka, plaćaće se porez po stopi od 2,5% Fizička lica koja trguju digitalnom imovinom, kako su rekli predavači, podležu plaćanju poreza na kapitalne dobitke u iznosu od 15%.
Kapitalni dobitak može da se prebije sa kapitalnim gubicima ostvarenim tokom prethodnih pet godina.
I rudari plaćaju porez u momentu kada prodaju izrudarenu digitalnu imovinu. Kao nabavna cena priznaje se dokumentovani trošak rudarenja. Za sada se čini da su investicioni tokeni oslobodjeni PDV-a.
Sagovornici su svakako na kraju upozorili na postojanje zloupotreba, manipulacija i insajderskog trgovanja, kao što postoji i u drugim transakcijama finansijskih instrumenata. Kod ulaganja u digitalne tokene ili virtuelne valute koje su povezane za neki projekat, postoji bojazan da će neko blizak insajderskim informacijama uvek moći da iskoristi prednost na tržištu za sticanje dobiti.
Inače i dalje u pojedinim svetskim i ekspertskim krugovima postoji mišljenje da je ovo neki prolazni trend i da nema pozitivan uticaj na tržište kapitala, iako godinama unazad pokazuje trend rasta, da je razvijeno više nego ikad i opšte prihvaćeno. Trenutno ne postoji ni uniformnost regulacije na globalnom nivou.
Neophodan je bezbedan i jasan pravni okvir da bi se ova vrsta investiranja dalje razvijala, slažu se učesnici webinara u organizaciji UFDS.
Izvor: Udruženje finansijskih direktora Srbije