Autor: Miloš Praštalo, CEO & Founder
Kao uvod za ovaj deo napomenuo bih da trenutna regulativa kriptovaluta u Srbiji ne omogućava plaćanje u kriptu, ali radi lakšeg razumevanja koristićemo i taj termin. Kao što smo naučili iz Zakona, Srbija prihvata kripto kao sredstvo razmene ali ne i sredstvo plaćanja, te otuda prvobitna konstatacija.
U svakom slučaju prenos kripta medju pravnim licima (kompanijama) je trenutno moguć ali uz stroge i različite uslove (koje ćemo napomenuti dalje u tekstu), a nije dozvoljen prenos medju fizičkim licima i kompanijama (B2C) – samo iz razloga što trenutno ni jedna domaća kripto menjačnica nema dozvolu NBS za prihvat kripta izmedju trgovca i fizičkih lica. Očekuje se da će prve dozvole pribaviti postojeće licencirane kripto menjačnice, ali trenutno svi još uvek čekamo da se to desi.
Da se vratimo na temu, dakle moguć je prenos kripta pravnom licu (B2B) za pružene proizvode ili usluge, ali samo ako je kupac inostrani privredni subjekt (strana kompanija) i tom prilikom samo uz odredjene uslove.
Šta to znači?
Da biste bili u okvirima Zakona (pogotovo Zakona o deviznom poslovanju), ovaj deo zaista mora biti jasan.
Primer:
Kompanija u Srbiji prodaje svoje proizvode ili usluge stranim kompanijama. Strana kompanija nekada plati u fiat novcu (npr EUR ili USD) ali nekada prenese kripto umesto novca. Ovakva situacija treba biti strogo odredjena i propisana u Ugovoru izmedju te dve kompanije. Bitno je da je ugovorom definisano da se proizvodi ili usluge mogu „naplatiti“ i u kriptu, a što preciznije opišete to bolje. Npr bilo bi pametno navesti i u kojoj kriptovaluti će prenosi biti najčešći, i da li će se kao posrednik koristiti domaća ili strana kripto menjačnica, kao i koja wallet adresa.
Da napomenemo, postoji jedno novo mišljenje koje ukazuje na to da je manje rizičnije ovakav prenos vršiti preko inostrane licencirane kripto menjačnice da bi kasnije od te menjačnice (platforme) bio uplaćen FIAT novac u banku u Srbiji (na tekući račun našeg domaćeg privrednog subjekta).
Kao što vidite ni u jednom ovom primeru naš domaći privredni subjekt (domaća kompanija) nije primila direktno kripto, već FIAT novac i to je ono što je bitno da biste bili u skladu sa Zakonom o deviznom poslovanju.
Bitno je da se prilikom slanja kripta od kupca isti konvertuje u fiat (konkretno preko licencirane kripto menjačnice). U ovom slučaju kriptomenjačnicu posmatrate kao još jednu banku.
Ovakav način je trenutno najmanje rizičan dok god ne budemo imali neko novo mišljenje Ministarstva trgovine, Ministarstva finansija ili Narodne banke Srbije.
Bitno je napomenuti još par stvari:
https://nbs.rs/sr_RS/ciljevi-i-funkcije/nadzor-nad-finansijskim-institucijama/digital-imo/